Mirovinsko osiguranje zaposlenih (BVG) uvedeno je u Švicarskoj 1985 zakonom koji daje samo minimalne smjernice kojih se mirovinske blagajne moraju pridržavati, a sve ostalo mogu regulirati svojim pravilnicima.
Cilj ovog osiguranja je svima zaposlenima omogućiti u mirovini održavanje postojećeg standarda zajedno sa starosnim osiguranjem (AHV). Provođenje je omogućeno kroz zato registrirane institucije – mirovinske blagajne (Pensionskasse). Promjenom poslodavca automatski se mijenja i mirovinska blagajna. Veća poduzeća osnivaju za svoje zaposlenike vlastite mirovinske blagajne, a ostali poslodavci se mogu priključiti nekoj već postojećoj instituciji (Sammelstiftung, Gemeinschaftstiftungen) koja ovu vrstu osiguranja organizira za različite poslodavce.
Pravilnik i godišnje izvješće
Svaka mirovinska blagajna ima svoj pravilnik (Reglement), u kojemu se nalaze sve važne odrednice koje mogu biti različite za svaku mirovinsku blagajnu pojedinačno.
Svi zaposleni bi trebali dobiti jednom godišnje izvješće od svojih miroviskih blagajni u kojem su navedeni svi važni podatci: visina ušteđenog kapitala i kamata, godišnje uplate zaposlenoga i poslodavaca, način osiguranja u slučaju smrti i invalidnosti te visina kapitala koji će se skupiti do odlaska u mirovinu. Godišnje izvješće kao i pravilnik mirovinske blagajne treba dobro čuvati jer oni sadrže važne informacije za osiguranike.
Tko je osiguran?
Obvezatno su osigurani svi zaposleni koji kod jednog poslodavca godišnje zarađuju najmanje Fr. 21 510 .- do najviše Fr. 86 040.– Taj iznos ne ovisi o postotku zaposlenja.
Pravilnikom mirovinske blagajne može biti predviđeno da su osigurane i godišnje plaće preko propisanog maksimuma od Fr. 86 040.– (überobligatorisch).
Ovo osiguranje je na raspolaganju samo zaposlenima, a ne zaposlenima i onima koji zarađuju manje od gore navedenog iznosa nije dostupno.
Zaposleni počinju plaćati ovo osiguranje od 1.siječnja godine u kojoj navršavaju 18 godina života, ali samo za rizike smrti i invalidnosti, a od 1. siječnja godine u kojoj navršavaju 25 godina života počinje se i s pravom štednjom za starost („Alterskapital”) Osobe koje se bave samostalnom djelatnošću mogu se dragovoljno osigurati.
Odbici za mirovinske blagajne
Svaka mirovinska blagajna pravilnikom sama određuje uplatni sustav, pri čemu se mora pridržavati zakonom određenih smjernica.
Koliko će se nekome odbijati od plaće, ovisi o starosti zaposlenoga i visini osiguranog dohotka:
- od 25 do 34 godine plaća se 7%,
- 35. do 44. godine 10%,
- od 45. do 54. godine 15%
- od 55. godine pa do mirovine 18%
Gore navedeni postotci su smjernice za poslodavce kojih se oni moraju pridržavati, tj. najmanje toliko moraju zaposlenima uplatiti za mirovinsko osiguranje (obvezno, minimalno osiguranje). Poslodavac mora uplaćivati najmanje polovicu tog iznosa, a drugu polovicu odbija zaposlenima od plaće (osiguranog dohotka). Poslodavac može uplaćivati za svoje namještenike i više ako je to predviđeno pravilnikom mirovinske blagajne.Tada su zaposleni osigurani bolje od propisanog minimuna (überobligatorisch).
Doprinosi se odbijaju zaposlenima od tzv. osiguranog dohotka, koji se dobije tako da se od godišnje bruto zarade odbije zakonom određeni koordinacijski udio koji iznosi Fr. 25 510.– Npr. Ivo zarađuje godišnje Fr. 60 000.– Od tog mu se odbije Fr. 25 510, što znači da mu osigurana plaća iznosi Fr. 34 490.-.
Obvezatno osigurani dohodak (obligatorischer Teil) je ograničen na maksimalno Fr. 60 945.-
Veliki dio poduzeća osigurava i zarade iznad obveznog osiguranog dohotka ili koje uopće ne odbijaju koordinacijski udio. Ako mirovinske blagajne osiguravaju više od onog što je obvezatno i zakonom propisano, mogu odrediti pravilnikom i veće doprinose zaposlenog, a time i poslodavci moraju više uplaćivati.
Svibanj 2022