Često se pojam dodatnih davanja (Ergänzungsleistungen, Zusatzleistungen) i socijalne skrbi poistovjećuje, iako se radi o različitim vrstama novčane pomoći.
Socijalna skrb je u nadležnosti općina i mogu je dobiti svi oni koji ne mogu sami skrbiti za osnovne životne potrebe, ali su ih dužni vratiti kada budu dovoljno zarađivali.
Dodatna davanja su u nadležnosti kantona i mogu ih dobiti samo osobe koje imaju starosne ili invalidske mirovine i ako im one nisu dostatne za podmirivanje osnovnih životnih potreba.
Do kraja 2020 se dodatna davanja nisu morala vraćati, a od 1.1.2021 će nasljednici osoba koje su dobivale ove novčane dodatke morati ih vraćati, ako je naslijeđeno vrijednosti Fr.40 000- i više. Međutim, vraćanje novca od strane nasljednika vrijedi samo za dodatke isplaćene od 2021 godine.
Da bi se dobila dodatna davanja, podnositelj mora ispuniti sve dolje navedene uvjete:
- Podnositelj prijave mora imati pravo na starosnu ili invalidsku mirovinu. Mogu ih tražiti i oni koji su najmanje 6 mjeseci dobivali dnevnice invalidskog osiguranja kao i osobe starije od 18 godina koje su svakodnevno upućene na pomoć drugih osoba i dobijaju naknadu invalidskog osiguranja. (Hilflosenentschädigung).
- Imovina pojedinca ne smije prelaziti iznos od Fr. 100 000.-, bračnog para Fr.200 000.- Ako umirovljenik ima maloljetnu djecu ili djecu na školovanju i za njih dobiva mirovinu, onda smije po djetetu za koje dobiva mirovinu posjedovati još dodatnih Fr.50 000.- .
Pod imovinom se podrazumijeva sljedeće:
- Nekretnine (stan, kuća,vikendica, obradive ili neobradive površine kako u Švicarskoj tako i u inozemstvu,
- automobili,
- ušteđevine na svim bankovnim računima u Švicarskoj i u inozemstvu,
- sva naslijeđena imovina,
- dobitci na lotu
- ušteđevina kod životnih osiguranja, mirovinskih fondova (Pensionskasse i Freizügigkeitskonto) kao i ušteđevina na 3 a računima u bankama se računaju pod imovinom tek kad postoji mogućnost njihove isplate. (Primjerice kod 3 a uplata je moguće isplatu tražiti tek s navršenih 60 godina života (muškarac) odnosno 59 godina (žena).
- U imovinu se računa i imovina koje se netko odrekao, poklonio ili ako je prekomjerno trošio stečenu imovinu.
Poklanjanje: Primjerice otac sinu pokloni 2018 godine Fr.100 000.- . Ako otac ide u mirovinu 2022 godine, onda će se njemu kod obračuna dodatnih davanja računati kao da ima imovinu u vrijednosti od Fr. 70 000.-, iako on taj novac više ne posjeduje jer je poklonio sinu. Konkretno se svake godine imovina hipotetski smanjuje za 10 000.- Ako bi otac išao u mirovinu tek 2028, ovaj mu se iznos ne bi više računao kao imovina i ne bi utjecalo na dobivanje dodatnih davanja, uz pretpostavku, da su i drugi uvjeti ispunjeni.
Pod prekomjernim trošenjem imovine podrazumijevamo trošenje više od 10% vrijednosti imovine. Za imovinu do Fr. 100 000.- bi to bilo Fr.10 000.- godišnje.
Za IV umirovljene ili onih koji imaju mirovine na osnovu smrti supružnika, uzima se obzir prekomjerno trošenje od mjeseca dobivanja mirovine. Kod AHV umirovljenih se gleda 10 godina unatrag, ali najranije od 2021 godine.
Imovinske granice (Vermögensfreigrenzen) kod dodatnih davanja:
- AHV/IV umirovljeni pojedinci smiju posjedovati Fr. 30 000.-
- bračni par Fr.50 000.-
- za svako dijete se smije posjedovati dodatnih 15 000.-
- vlasnik stana ili kuće: Fr.112 500.-
- vlasnik stana ili kuće, ako jedan supružnik tamo stanuje a drugi je u domu za umirovljene: 300 000.-
Ovi iznosi u gore navedenim slučajevia se smiju imati i uz to tražiti dodatna davanja ili pomoć od države. Ako imovina u konkretnom slučaju prelazi date iznose, onda se ona kod onih koji imaju IV mirovne ili onih koji su dobiili mirovine nakon smrti supružnika računa kao 1/15 prihoda, a kod AHV umirovljenih 1/10.
Recimo da je netko imao u trenutku AHV umirovljenja Fr. 90 000.- imovine. On smije imati Fr. 30 000.- imovine (Freibetrag) a da to nema utjecaja na dobivanje dodatnih davanja. Kod preostalih Fr.60 000.- će mu se računati 1/10, što bi u ovom slučaju bilo Fr. 6000 godišnje. Njemu će se računati da troši mjesečno Fr.500.-, odnosno će mu se taj iznos ubrajati u prihod uz mirovine 1.- i 2. stupa.
U konačnici vode veće ušteđevine manjem iznosu dodatnih davanja, sve dok se ne dođe do Fr.30 000.- (pojedinac) ili Fr.50 000 (bračni par), kada to više nije relevantno jer iznosi manji od navedenih nemaju utjecaja dalje na obračun i visinu dodatnih davanja.
2.Osoba koja traži dodatna davanja mora biti prijavljena i živijeti u Švicarskoj i ne smije biti duže od 90 dana u inozemstvu bez nekog važnog razlog.
Primjerice, važan razlog bi bio ako je povratak u Švicarsku bio spriječen zbog bolesti ili nesreće koja se desila za vrijeme boravka u inozemstvu.
Švicarski državljani kao i EU/EFTA državljani ne moraju neposredno prije podnošenja prijave živjeti određeno vrijeme u Švicarskoj, kao što je to predviđeno za strance s kojima Švicarska ima potpisane sporazume o socijalnim osiguranjima. Primjerice, ako hrvatski državljanin ispuni uvjete za odalazak u starosnu mirovinu, tada će dobiti dodatna davanja ako ispunjava ostale uvjete, neovisno o tome koliko je godina neposerdno prije mirovine živio u Švicarskoj dok državljanin Bosne i Hercegovine može ih dobiti samo ako je prije podneošenja prijave živio u Švicarskoj najmanje 10 godina.
3.Ukupni prihodi podnositalja moraju biti manji od njegovih ukupnih rashoda, odnosno godišnje priznatih troškova za podmirenje osnovnih životnih potreba.
Studeni 2022