Ovdje se radi o naknadi osiguranja za nezaposlene, kada je poslodavac bio prinuđen uvesti skraćeno radno vrijeme zbog smanjenog obima poslovanja (najmanje 10%) koje je privremnog karaktera. U ovom slučaju se ne obraća zaposlenik Osiguranju za nezaposlene, nego sam poslodavac koji mora prvo tražiti dozvolu od nadležne kantonalne službe najmanje 10 dana prije nego što uvede skraćivanje radnog vremena zaposlenicima. Kada dobije dozvolu obraća se osiguranju za nezaposlene sa propisanom dokumentacijom.
Novčana naknada za umanjen obim poslovanje uvjetovan lošim vremenskim prilikama (Schlechtwetterentschädigung)
Ova naknada Osiguranja za nezaposlene predviđena je samo u nekim oblastima poslovanja, kao što su: nisko i visokogradnja, poljoprivreda, šumarstvo, voćarstvo i još neke, zakonom propisane, oblasti. Naknadu može tražiti samo poslodavac, tako da uloži zahtjev najkasnije do petoga dana slijedećega mjeseca nakon što je rad bio onemogućen lošim vremenskim uvjetima.
U oba spomenuta slučaja, poslodavac sam mora snositi troškove za propisani broj dana.(Karenztage)
Ove vrste novčnaih naknada zaposlenicima iznose 80% od visine plaće koju je radnik imao prije skraćivanja radnog vremena.
Tijekom godišnjeg odmora ili bolesti ne mogu zaposlenici dobijati naknade za skraćeno radno vrijeme zbog smanjenog obima poslovanja ili loših vremenskih prilika, tj. tada dobijaju punu plaću.
Osiguranje za nezaposlene treba u roku od mjesec dana od podnošenja zahtjeva isplatiti poslodavcu traženu nadoknadu.
Sam poslodavac je obvezan isplatiti svoje zaposlenike prema već uobičajenom modelu kakav je vrijedio prije uvođenja skraćenog radnoga vremena. Ovakav sustav je dobar za zaposlenike jer, unatoč činjenici da primaju samo 80% prijašnje plaće, uredno im se i u punom iznosu uplaćuju svi doprinosi socijalnim osiguranjima a ne dolazi ni do prekida radnoga odnosa.
Kolovoz 2022